Preskoči na sadržaj

Evropska komisija objavila smernice za transparentnost AI sistema prema Aktu o veštačkoj inteligenciji

Evropska komisija objavila je smernice za primenu obaveza transparentnosti iz člana 50 Akta o veštačkoj inteligenciji, koje stupaju na snagu 2. avgusta 2026. godine.

13. novembar 2026. · Izvor: EUR-Lex

Podeli

Evropska komisija objavila je u Službenom listu EU smernice za primenu obaveza transparentnosti za određene sisteme veštačke inteligencije iz člana 50 Regulative (EU) 2024/1689, poznate kao Akt o veštačkoj inteligenciji. Kako se navodi u dokumentu, smernice su namenjene nadležnim organima, kao i pružaocima usluga i korisnicima AI sistema, kako bi se obezbedila dosledna i proporcionalna primena pravila.

Obaveze transparentnosti primenjuju se dve godine nakon stupanja Akta na snagu, odnosno od 2. avgusta 2026. godine. Dokument razrađuje četiri vrste obaveza: informisanje korisnika da komuniciraju sa AI sistemom, označavanje sintetičkog sadržaja u mašinski čitljivom formatu, obaveštavanje osoba izloženih sistemima za prepoznavanje emocija ili biometrijsku kategorizaciju, kao i označavanje deep fake sadržaja i teksta objavljenog radi informisanja javnosti o pitanjima od javnog interesa.

Smernice predviđaju i izuzetke, između ostalog kada je veštačka priroda interakcije očigledna, kada sistem obavlja pomoćnu funkciju standardnog uređivanja ili kada je tekst prošao ljudsku reviziju i uredničku odgovornost. Poseban režim objavljivanja predviđen je za deep fake sadržaj u umetničkim, kreativnim, satiričnim ili fikcijskim delima. Komisija naglašava da smernice nisu obavezujuće i da konačno tumačenje Akta može dati samo Sud pravde EU.

Prema dokumentu, informacije iz člana 50 moraju se pružiti na jasan i prepoznatljiv način najkasnije pri prvoj interakciji ili izlaganju, uz poštovanje zahteva pristupačnosti.

Šta ovo znači za firme

Za kompanije koje koriste ili razvijaju AI sisteme, smernice daju praktičan okvir za usklađivanje pre roka iz avgusta 2026. godine. Pružaoci AI sistema treba da ugrade mehanizme označavanja sintetičkog sadržaja i informisanja korisnika, dok korisnici sistema za prepoznavanje emocija i deep fake alata moraju da planiraju obaveze objavljivanja. Pošto smernice nisu obavezujuće, pravna sigurnost zavisiće od tumačenja Suda pravde EU i prakse nadzornih organa. Rizik od sankcija i reputacione štete veći je za kompanije koje sadržaj objavljuju bez jasne oznake porekla.

Podeli

Sažetak je napisan uz pomoć AI na osnovu navedenog izvora i proveren automatskim pravilima. Za tačne detalje pogledajte originalni članak.

Još vesti